Strengths-based leadership

Vođe se ne rađaju. Vođe se stvaraju. Proces postajanja vođom ili liderom razlikuje se od jednog do drugog te može biti više ili manje kompleksan. Nesumnjivo je potreban rad i trud, no još je nešto zajedničko uspješnim vođama – neovisno o razini Vašeg vodstva. Bilo da ste menadžer, voditelj momčadi ili roditelj, prepoznavanje svojih prednosti (strengths) ojačat će Vas i učiniti učinkovitijima u vođenju drugih. Prije nego preuzmete vodstvo, morate ustanoviti vlastite talente i jače strane – koristeći svoje prednosti moći ćete izvući najbolje iz drugih. Iako sposobnost korištenja svojih jačih strana igra ključnu ulogu u uspješnom vodstvu, nisu svi svjesni toga. Mnogi ignoriraju svoje snage i fokusiraju se samo na upravljanje drugima, no uvijek je prvo potrebno raditi na sebi.

Liderstvo temeljeno na snagama nova je paradigma koja pokreće timove visokih performansi u kojima su zaposlenici angažiraniji i uživaju u svom poslu.

Kao rezultat toga promijenio se i sam stil vodstva. Lider može pokazati snagu vodstva u teškim situacijama tako što će svojim upravljanjem izvući svoj tim i okrenuti situaciju u svoju korist ili pak donositi teške odluke noseći se sa strahom i sumnjom koju svi osjećamo, no početni razlog zbog kojeg ga ljudi počinju pratiti i način na koji on angažira svoj tim napredovao je. Vodstvo temeljeno na snazi sa sobom nosi niz prednosti nad zastarjelim konceptima i ovaj će Vas pristup naučiti što čini izvrsnog vođu po novim parametrima, koje vještine on mora posjedovati te kako se ovaj tip vodstva razlikuje od tradicionalnih oblika.

Liderstvo temeljeno na snagama je metoda za poboljšanje vaših vještina vođenja. Fokusira se na prednosti, a ne slabosti.

Umjesto da se grizete oko onoga što Vam ide teže, fokusirajte se na svoje prednosti. Strengths-based leadership vrti se oko ideje prepoznavanja onoga u čemu ste Vi i Vaš tim odlični te na raspodjeli poslova takvoj da svatko odradi dio u kojem je dobar i tako zajedno činite jednu uspješnu cjelinu. Svaki član tima ima neke prednosti koje možda drugome nedostaju, a snage se mogu grupirati u četiri opće skupine: izvršenje, utjecaj, izgradnja odnosa i strateško razmišljanje.

Gallupovi znanstvenici desetljećima su proučavali i sakupljali podatke o vodstvu. Proučavali su radne timove te intervjuirali više od 10000 sljedbenika diljem svijeta kako bi našli odgovor na jedno te isto ključno pitanje: “Zašto ste slijedili Vašeg najdražeg vođu u životu?”

Iz rezultata su dobili četiri osnovne značajke koje oni koji slijede vodstvo žele pronaći u svom vođi te ih nazivaju The 4 needs of followers:

• povjerenje,
• suosjećanje,
• stabilnost i
• nada.

Što čini pravog leadera?

Da biste bili dobar lider nije dovoljno samo naređivati drugima kako da se ponašaju – takve ideje su zastarjele. Današnji uspješni vođe imaju sposobnost motivirati zaposlenike na akciju te ih angažiraju zahvaljujući svojoj uvjerljivoj viziji. Dobar vođa mora biti asertivan kako bi postigao rezultate i sposoban prevladati nevolje i otpor – u suprotnom slučaju bit će sljedbenik.

Ljudi još nisu u potpunosti svjesni koliko se svijet promijenio – ono što su zaposlenici očekivali prije 50 godina od svojih lidera potpuno je drukčije u današnjem svijetu. Radno mjesto ne mora i ne smije biti hladan prostor, a vođa mora biti dio tima – na čelu svojih ljudi, ali ipak među njima. Mane organizacija nisu poslovni neuspjesi, već neuspjesi u organiziranju odnosa i maksimiziranju ljudskog potencijala. Organizacije ne obraćaju dovoljno pozornosti na svoje zaposlenike i često nisu ni svjesne koliki bi napredak postigle da ulažu u njihovu nematerijalnu dobrobit. Zastarjele prakse u kombinaciji s modernim zaposlenikom ne funkcioniraju  i ograničavaju rast tvrtke. Međutim, ako se organizacije pokrenu, educiraju i prilagode novim načinima razmišljanja, upravljanja ljudima i timovima, zapazit će dramatične rezultate po pitanju porasta produktivnosti, prihoda i angažmana zaposlenih. Nova svrha poslovanja, koja je ujedno i budućnost rada, uključuje maksimiziranje ljudskog potencijala i to postaje veliki “The game changer”.